Bosanski brdski konj: “Ergela Žiga”

Bosanski brdski konj: “Ergela Žiga”

Bosanski brdski konj: “Ergela Žiga” Dana 26.02.2012. godine objavili ste tekst nepoznatog autora pod nazivom „Bosanski brdski konj“. Iz teksta se jasno vidi da je autor koristio tekst sa Wikipedije i podatke objavljene u knjizi „Specijalno stočarstvo“ drugi dio – uzgoj konja. Autor knjige je, u to vrijeme jedan od najcjenjenijih hipologa svijeta Prof. dr.

Bosanski brdski konj: “Ergela Žiga”

Dana 26.02.2012. godine objavili ste tekst nepoznatog autora pod nazivom „Bosanski brdski konj“. Iz teksta se jasno vidi da je autor koristio tekst sa Wikipedije i podatke objavljene u knjizi „Specijalno stočarstvo“ drugi dio – uzgoj konja. Autor knjige je, u to vrijeme jedan od najcjenjenijih hipologa svijeta Prof. dr. Fahrudin Hrasnica. Pošto sam i sam co-autor nekoliko knjiga o Bosanskom brdskom konju i pošto se intenzivno bavim ovom pasminom i u naučnom i u praktičnom smislu osjećam potrebu da dam osvrt na pomenuti članak te da onima koje to zanima (nažalost jako nas je malo) dam nekoliko podataka o Bosanskom brdskom konju.

Treba imati u vidu da je Prof. Hrasnica pomenuti tekst objavio 1952. godine kada je populacija Bosanskog konja brojala više od 400.000 jedinki. Da ne bi mislili da je štamparska greška napisat ću slovima: četiristotinehiljada. U takvoj brojnosti i u tom vremenu karakteristike pasmine koje je dao Prof. Hrasnica, a koje je djelimično preuzeo vaš autor u pomenutom članku, su apsolutno tačne. Međutim, danas je brojnost pasmine svedena ispod kritične tačke, tj. ispod 200 jediniki i to cca. 80% u ergelskom uzgoju i zanemariv broj u narodnom uzgoju.

Ergelski uzgoj je baziran na naučnim dostignućima u oblasti konjogojstva, pa samim tim je kod tog uzgoja eliminisan veliki broj nedostataka pasmine koji su bili karakteristični za narodni uzgoj. Iz toga slijedi zaključak da je opis eksterijera Bosanskog brdskog konja kojeg je dao vaš autor pripada davnoj prošlosti i više se ne može smatrati relevantnim za postojeću populaciju. Ukoliko vaši čitaoci pokažu interes drugom prilikom dat ću detaljniji opis. Isti je slučaj i sa bojom dlake. U populaciji više nema ni sivaca-đogata, ni šaraca ni izabela. Podjednako su zastupljeni dorati i vranci sa po cca. 40%, ostatak čine mišasti kulaši, alati i žuti kulaši.

Iako je Bosanski brdski konj jako cijenjen van naše zemlje kod nas mu se ne pridaje nikakva važnost. Ergela „Borike“ nekim čudom odolijeva svim nedaćama koje prijete njenom opstanku. U Federaciji ja sam jedini koji čini neke korake u cilju spasa pasmine, ali u dosadašnem radu nisam imao ama baš nikakvu potporu od organa vlasti koji bi trebali da rade ovo što ja radim. Međutim, to mene neće pokolebati i ja sam sa članovima moje uže i šire familie formirao ergelu Bosanskog brdskog i Boričkog arapskog konja koja nosi naziv „Ergela Žiga“, a prve konje na ergeli očekujem kraem aprila.

Ukoliko vaši čitaoci pokažu iole interesa za ovu temu spreman sam dati odgovore na sva pitanja, a posjedujem i solidnu kolekciju fotografija.

Činjenica da je kulturno-obrazovni portal “Glas Naroda” portal koji funkcioniše na način da nam pojedinci šalju tekstove, a mi iste objavljujemo, je glavni razlog za eventualne propuste koje napravimo u našem radu. Upravo jedan takav tekst smo dobili 26.2. ove godine koji nije bio potpisan i čiji autor je htio da ostane nepoznat. Stoga, drago nam je što ste dali osvrt na ovu temu iz Vašeg ugla i što ste iznijeli činjenice o izvoru korištenom za pisanje pomenutog teksta. Zainteresovani, pomenuti tekst mogu pročitati OVDJE.

U cilju širenja svijesti o svim vrijednostima koje su sakrivene u našoj domovini objavljujemo ovaj Vaš tekst, ali i svaki budući koji nam pošaljete, a tiče se ili Bosanskog brdskog konja ili neke druge bosanskohercegovačke vrijednosti koja je zanemarena.

Redakcija kulturno-obrazovnog portala “Glas Naroda”.

Piše: Enver Žiga

Lejla Božić
ADMINISTRATOR
PROFILE

Posts Carousel